|
25.02.2011
Osnovan katastar nepokretnosti za teritoriju opštine Vrnjačka Banja
Republički geodetski zavod, Služba za katastar nepokretnosti Vrnjačka Banja je u skladu sa Programom rada Republičkog geodetskog zavoda, uspešno završila poslove na osnivanju katastra nepokretnosti na celoj teritoriji Opštine Vrnjačka Banja.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2002.
godine, Vrnjačka Banja ima oko 15324 stanovnika, a na području opštine
sa svim naseljenim mestima živi 26492 stanovnika.
Teritoriju opštine Vrnjačka Banja čini 13
katastarskih opština ukupne površine 23861 hektar sa 63745 parcela,
po čemu spada u teritorijalno manju opštinu u Srbiji. U postupku
osnivanja katastra nepokretnosti formirano je 21457 listova
nepokretnosti, sa upisanih 17082 zgrada-objekata, 1357 posebnih
delova zgrada, 1170 stanova, 185 poslovnih prostora i 12831 teret.
Ukupno ima 19040 domaćinstava.
Digitalni katastarski plan urađen je za deo
katastarskih opština Vrnjačka Banja, Lipova i Ruđinci.
Danom osnivanja katastra nepokretnosti za
celokupnu teritoriju opštine Vrnjačka Banja, prestaje da važi knjiga
tapija i katastar zemljišta. Osnivanjem katastra nepokretnosti, kao
jedinstvene evidencije o nepokretnostima i pravima na njima, okončan
je dugotrajan i veoma važan posao, kako za Republički geodetski
zavod, tako i za građane, institucije i lokalnu zajednicu u celini.
U narednom periodu Služba za katastar
nepokretnosti Vrnjačka Banja angažovaće se na poslovima održavanja
katastra nepokretnosti, osnivanju katastra vodova, izradi digitalnog
katastarskog plana i održavanju Adresnog registra.
Vrnjačka Banja se nalazi u centralnom delu
Republike Srbije, na oko 200 km južno od Beograda. Naselje je jednim
delom na blagim obroncima planine Goč prema Zapadnoj Moravi i delom
u pitomim dolinama Vrnjačke i Lipovačke reke. Zavisno od položaja
naselja nadmorska visina se kreće od 220 do 300 metara. Sa juga,
istoka i zapada Banja je zaklonjena planinom Goč i njenim ograncima,
dok je sa severa zaštićena vencem Gledićkih planina.
Istorija Vrnjačke Banje seže još u vreme kada su
ove prostore naseljavali keltski Skordisci. Ipak, istorija moderne
banje vezuje se za 1868. godinu sa početkom organizovanog korišćenja
mineralnih voda od kada se razvija u moderno lečilište. Najveći
vrhunac dostiže tridesetih godina prošlog veka kada je završeno
kaptiranje izvora i uređenje centralnog banjskog parka. Pored brojnih
turističkih sadržaja izdvajaju se Most ljubavi i Vrnjački karneval,
koji je već 5 godina međunarodni i kao takav je proglašen za najbolju
turističku manifestaciju u Srbiji.
SKN Vrnjačka Banja
|