10.11.2026.

Povodom Dana primirja u Prvom svetskom donosimo priču o Stevanu P. Boškoviću, generalu Srpske vojske i geodeti Geografsko odeljenje srpske vojske i geodetski oficiri odigrali su značajnu ulogu u najvažnijim bitkama Prvog svetskog rata, premeravajući front i pozadinu, kao i Veliku solunsku transverzalu.

General i akademik Stevan P. Bošković bio je geodetski đeneral i redovan član Srpske akademije nauka.

Od 1912. do 1918. godine, Bošković je učestvovao u balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu. Za ratne potrebe Geografsko odeljenje srpske vojske izradilo je i štampalo potrebne karte, brinulo o objedinjavanju lokalnih koordinatnih sistema, premeravalo front i pozadinu i izmerilo Veliku solunsku transverzalu. 

Na Solunskom frontu Bošković je rukovodio radom Topografskog odeljenja Vrhovne komande, gde je na sektoru Srpske vojske i njene pozadine izradio karte u razmeri 1:25 000 i 1:50 000.
Sa Jovanom Cvijićem bio je jedan od osnivača Srpskog geografskog društva (1910) i član prve Uprave Društva. 

Cvijić je bio na čelu Srpskog geografskog društva sve do svoje smrti, a na mestu predsednika društva nasledio ga je, sa mandatom od dve godine (1928–1930), baš Stevan Bošković, tada visoki oficir jugoslovenske vojske, geodeta i kartograf.

Između dva svetska rata organizovao je rad na uspostavljanju triangulacije, nivelmana, topografskih premera Jugoslavije, kao i izradu vojnih topografskih i geografskih karata.

Osnovao je Društvo geometara Jugoslavije (1919) i bio njegov prvi predsednik. Osnivač je Nacionalnog komiteta za geodeziju i geofiziku (1924), zatim predsednik Geološkog komiteta Jugoslavije (1931 i 1934).

Za dopisnog člana Srpske akademije izabran je 15. februara 1932, a za redovnog 10. juna 1955. godine. Za višedecenijski uspešan rad dobio je nekoliko priznanja i počasti u Srbiji, Jugoslaviji i inostranstvu.

Bio je član više komisija Međunarodne geodetske i geofizičke unije. Takođe, biran je za člana mnogih nacionalnih geodetskih i geografskih asocijacija (Rusija, Čehoslovačka, Ukrajina, Nemačka, SAD). Bio je nosilac brojnih domaćih i inostranih odlikovanja.

Značajnija dela su: „Prva i druga odredba geografske dužine Beograda“ (1946), „Bazis i Bazisne mreže trigonometrijske triangulacije Srbije, Crne Gore, Kosovsko-Metohijske oblasti i Makedonije“ (1949), „Skretanje vertikala u Srbiji“ (1952) i dr.

/content/images/work/2026/11/poj.png

General i akademik Stevan P. Bošković preminuo je u Beogradu 9. maja 1957. godine.